edukacije_090420.jpg

JAJE – SIMBOL ŽIVOTA

Simbol jajeta od davnina veže se uz brojne mitove i priče o nastanku svijeta.

Poganski narodi Bliskog istoka i Sub saharske Afrike, naročito Egipćani vjerovali su da se zemlja izlegla iz jajeta. Iz kozmičkog jajeta koji je simbol stvaranja nastaje i Univerzum. Jaje se poklanjalo u proljeće i kao simbol ponovnog buđenja. Priča o jajetu tako je proširena i na druge narode Starog vijeka.

Ni Slaveni nisu bili imuni na jaje. Oni su vjerovali u kozmičko stvaranje jajeta, pa tako jedan od mitova kaže:

"U početku je postojalo veliko jaje, a u jajetu počivao je Svarog, božanski
tvorac…"

Pojavom kršćanstva koje je sinkretiziralo brojna poganska vjerovanja preuzeto je i vjerovanje o jajetu. Jaje u novoj religiji tako predstavlja simbol života i ponovnog rađanja simbolizirajući uskrsnuće Kristovo. Prema jednoj od teorija bojanje jaja potječe od prvih kršćana na Bliskom istoku koji su ih bojali u crveno kao simbol prolivene Kristove krvi za otkupljenje svijeta.

Da je jaje dio tradicije svjedoči i njihovo stavljanje u temelje kuća tijekom gradnje kako bi stanare štitila od zla ili mladenkama u krilo zbog plodnosti i stvaranja novog života.

Jaja nisu promakla ni arheolozima tijekom arheoloških istraživanja na lokalitetu Šarengrad lopare. Na groblju avaro slavenske zajednice iz 7. i 8. stoljeća u Šarengradu pronađeni su brojni ostatci jaja među standardnim grobnim prilozima i nalazima, a koja su se polagala uz tijelo pokojnika simbolizirajući ponovno rođenje i buđenje. Jedan od takvih grobova je i grob 42, avarskog ratnika uz kojeg je pronađena sablja, pojasna garnitura, noževi, popudbina u hrani, keramički lonac i jaja.

Andrea Rimpf, dipl.arheo.