Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama u cilju omogućavanja i osiguravanja prava na pristup informacijama svim domaćim ili stranim fizičkim i pravnim osobama (dalje: korisnik) putem otvorenosti i javnosti djelovanja Muzeja grada Iloka (dalje: Muzej), kao tijela javne vlasti čiji su programi i djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili iz državnog proračuna. Pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacija kao i obvezu Muzeja da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja obvezu određenu zakonom ili drugim općim propisom. Informacija je napisani, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili drugi zapis podataka o pojedinačnom predmetu koji čini sadržajnu cjelinu, a koji posjeduje, kojim raspolaže ili nadzire Muzej.
Muzej omogućava i osigurava korisnicima pravo na pristup informacijama o:
Sve informacije dostupne su svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanim Zakonom o pravu na pristup informacijama, pod zakonskim propisima donesenim na temelju navedenog Zakona, te drugim zakonima, ostalim propisima i općim aktima.
Muzej grada Iloka sukladno Zakona o pravu na pristup informacijama može ograničiti pristup informacijama koje predstavljaju poslovnu ili profesionalnu tajnu, kao što su:
Muzej upoznaje javnost o organizaciji rada, uvjetima rada i načinu obavljanja poslova iz svoje djelatnosti davanjem informacija u sredstvima javnog priopćavanja.
Pored navedenog, korisnici ostvaruju pravo na pristup informacijama podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva Muzeju, odnosno službeniku za informiranje.
Obrazac pisanog zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama dostupan je na: www.mgi.hr.
Pisani zahtjev na obrascu (kojeg možete preuzeti na ovoj WEB stranici ili osobno u Muzeju) koji je u cijelosti popunjen može se podnijeti:
Popunjeni obrazac ili pisani zahtjevom koji nije na obrascu mora sadržavati: naziv i sjedište Muzeja, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime, prezime i adresu odnosno naziv i sjedište korisnika (podnositelja zahtjeva). Podnositelj zahtjeva treba naznačiti način dostave informacije.
Usmeni zahtjev se može podnijeti:
O zahtjevu podnesenom u usmenom obliku sastavit će se zapisnik, a ako je podnesen putem telefona ili telefaksa, sastavit će se službena zabilješka. Usmeno podneseni zahtjevi, kao i zahtjevi podneseni telefonom i telefaksom moraju sadržavati podatke navedene za pisani zahtjev.
Muzej omogućava davanje informacije korisniku prava na informaciju u pravilu pisanim putem i/ili na slijedeće načine:
Sukladno Zakona o pravu na pristup informacijama, Muzej ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od podnositelja zahtjeva u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije.
Muzej će podnositelju usmenog ili pisanog zahtjeva omogućiti pristup informaciji u roku od petnaest dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva. Ukoliko postoje prepreke za omogućavanje pristupa informaciji prema zahtjevu podnositelja će se obavezno obavijestiti pisanim putem.
U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva Muzej će pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, Muzej će rješenjem odbaciti zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun.
Ako Muzej ne posjeduje, ne raspolaže ili ne nadzire informaciju o tomu će obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem.
Svi rokovi za ostvarivanje prava na pristup informacijama utvrđeni u Katalogu informacija mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se:
O razlozima za produljenje roka Muzej će obavijestiti podnositelja zahtjeva u roku od osam dana i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.
Muzej će odbiti zahtjev u slučajevima određenim Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Muzej će obavijestiti podnositelja zahtjeva o dostupnosti informaciji na druge načine u slučajevima predviđenim Zakonom o pravu na pristup informacijama.
O žalbama na rješenje Muzeja odlučuje Agencija za zaštitu osobnih podataka kao neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.
Protiv rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Muzej grada Iloka nudi besplatnu uslugu identificiranja predmeta, kojom nastoji podijeliti stručno znanje s javnošću. Za potrebe javnosti, Muzej ne radi procjene novčane vrijednosti, ne izdaje pisane isprave o porijeklu i autentičnosti, niti provodi istrage o porijeklu predmeta.
Muzej grada Iloka podržava međunarodna nastojanja u suzbijanju organiziranog kriminaliteta na štetu kulturne baštine kako bi se spriječilo nanošenje štete kulturno povijesnim i arheološkim nalazištima te nezakonito trgovanje predmetima kulturne baštine, a koja uključuju: rijetke zbirke i primjerke faune, flore, mineralogije i anatomije, predmete paleontološkog značaja; predmete od povijesnog, povijesno znanstvenog i tehničkog značaja, vojnu i socijalnu povijest, život državnika, mislitelja, znanstvenika i umjetnika od nacionalnog značaja, a koji se odnose i na važne nacionalne događaje; arheološke nalaze i arheološka otkrića; dijelove rastavljenih umjetničkih ili povijesnih spomenika i arheoloških nalazišta; stare i rijetke predmete; natpise, kovani i papirni novac; pečate; etnografsku građu; dobra od umjetničkog značaja: platna, slike i crteže rađene rukom na svakoj osnovi i od svakog materijala; originalna kiparska djela od bilo kojeg materijala; originalne gravure, štampe i litografije; originalne umjetničke skupine i montaže od svakog materijala; rijetke rukopise i inkunabule, stare knjige, dokumente i publikacije od osobitog značenja pojedinačno ili u zbirkama; poštanske, taksene ili druge slične marke pojedinačno ili u zbirkama; arhive koji uključuju fonografske, fotografske ili kinematografske predmete te predmete pokućstva i stara glazbala. Svakodnevno trgovanje starinama često može biti nesavjestan čin kojim se takvom vrstom postupanja utječe na negativne prakse i doprinosi daljnjem razvoju problema nezakonite trgovine kulturnom baštinom. Zaposlenici Muzeja grada Iloka moraju poštivati temeljna načela muzejske profesionalne etike objavljene u Etičkom kodeksu Međunarodnog odbora za muzeje (ICOM - International Council of Museums). Predmetima čije je porijeklo nepoznato ili u suprotnosti s lokalnim ili međunarodnim pravom o zaštiti kulturnih dobara, osim po prethodnom nalogu nadležnih državnih institucija, Muzej ne daje mišljenje. Ispravnost porijekla predmeta podrazumijeva da je njegovo kretanje moguće pratiti do 14. studenog 1970. godine i da vlasništvo nad predmetom nije u suprotnosti sa zakonima zemlje porijekla predmeta te međunarodnim konvencijama. Muzej je dužan dokazati da zadovoljavaju navedene uvjete, stekne li, ili posudi predmete. Isti se kriteriji primjenjuju i na identifikaciju predmeta. Za sve predmete potrebna je dokumentacija koja dokazuje njihovo valjano porijeklo, a koja uključuje i pisanu izjavu u slučaju predmeta manje vrijednosti.
Pošaljite ispunjeni Zahtjev za identifikaciju građe (kulturno povijesne, etnografske, arheološke, numizmatičke, paleontološke građe), opis i jasnu fotografiju na e-mail info@mgi.hr. Muzej će podnositelju usmenog ili pisanog zahtjeva odgovoriti na zatraženu informaciju u roku od petnaest dana od zaprimanja podnesenog zahtjeva kako bi se dogovorio termin u kojem će vas primiti stručnjak nadležan za razdoblje koje je vezano uz predmet čiju identifikaciju tražite. Muzej privremeno ne pohranjuje predmete u svrhu identifikacije. Niti jedno mišljene izneseno od strane zaposlenika Muzeja grada Iloka o autentičnosti predmeta nije konačno. Muzej ne izdaje mišljenja u pisanom obliku. Mišljenja se temelje isključivo na neposredno utvrđenom fizičkom stanju predmeta. Preporučujemo da u vezi predmeta zatražite više stručnih mišljenja. Muzej nije odgovoran za gubitak, oštećenje ili trošak (uključujući, bez ograničenja, zakonske troškove ili troškove drugih stručnjaka) nastao temeljem bilo koje vaše odluke o predmetu koju donesete prije i nakon iznošenja mišljenja zaposlenika Muzeja.
(obrazac molimo popuniti na računalu prije printanja i ovjere potpisom)
Ispunjen i vlastoručnim potpisom ovjeren obrazac zajedno s fotografijama molimo poslati putem elektroničke pošte na e-adresu info@mgi.hr
1. Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i Protokol vezan uz zabranu izvoza kulturnih 1954. i Drugi protokol uz konvenciju usvojen 1999. godine.
2. Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara od 14. studenoga 1970.
3. Konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, sklopljena u Rimu 24. lipnja 1995.
4. Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo, potpisana u Farou 27. listopada 2005. godine.
5. Europska Konvencija o zaštiti arheološke baštine (revidirana), potpisana u Valetti 16. siječnja 1992. godine.
6. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13,NN 152/14, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20).
Bilo da planirate press konferenciju, panel diskusije ili tematske prezentacije srednjevjekovna ambijentalna dvorana idealno je mjesto.
Besplatan obilazak muzeja uračunat je u cijenu. Stručni voditelj uz najavu u skladu sa terminom pružene usluge i Cjenikom usluga muzeja.
Dvorana Nikole Iločkog – multimedijalna dvorana za potrebe prezentacija, predavanja, simpozija
Kapacitet: 88 sjedećih mjesta + 6 sjedećih mjesta za izlagače
Individualno ili za grupe s ukupno 1-55 osoba obračunava se kao jedno vodstvo, 56-100 osoba obračunavaju se dva vodstva, 101+ obračunavaju se tri vodstva.
Preuzmite sadržaje:
Mali_arheolog.pdf
Muzejski_misteriji.pdf
