Povodom 70 godina arheoloških istraživanja na području Iloka, Muzej grada Iloka predstavlja izložbu Arheologija izvan zidina / Archaeology beyond the walls. Izložbom se prezentira 107 izabranih predmeta s arheoloških istraživanja koja se provode od 2011. do 2019. godine na području naselja Ilok i Šarengrad, dok virtualna izložba predstavlja manji izbor predmeta.
Grad Ilok kao područje s najvećim arheološkim potencijalom zbog svog geografskog smještaja desetljećima privlači znanstvenike različitih profila u izučavanju njegove prošlosti. Stoga se ovom prilikom zahvaljujem svim kolegama iz kulturnih i znanstvenih institucija u zemlji i inozemstvu na pomoći i suradnji u otkrivanju neistraženog bisera arheologije.
Autorica izložbe: Andrea Rimpf
Arheološka istraživanja na današnjem području grada Iloka započela su djelovanjem Josipa Brunšmida krajem 19. i početkom 20. stoljeća te djelovanjem njegove mreže povjerenika. Godine 1951. započinju prva sondažna istraživanja na gotičkoj župnoj crkvi sv. Petra i Pavla apostola u Iloku – ta istraživanja polučit će veliki broj arheoloških pokretnih nalaza koji će biti razlog i temelj osnivanju Muzeja grada Iloka 1952. godine. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturnih dobara te Konzervatorskog odjela u Vukovaru 2009. godine uspostavlja se današnja Arheološka zona Ilok sa zonama „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura) i „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) pod oznakama Z-4062 i Z-2263. Od 2015. godine pod Preventivnom zaštitom nalaze se i nalazišta Ilok – Ađanski kraj pod oznakom P-4960 i nalazište u Ulici Matije Gupca 63 pod oznakom P-4958. Arheološka zona danas obuhvaća oko 4,17 km2 površine Iloka.
Analiza je provedena u laboratoriju Instituta za antropološka istraživanja u Zagrebu, u Hrvatskoj. Biološki spol ispitivanih jedinki utvrđen je na temelju makroskopskog pregleda usredotočenog na razlike u morfologiji zdjelice i lubanje između odraslih muškaraca i žena. Podatci dobiveni navedenom studijom otkrivaju nove važne detalje o različitim aspektima života i smrti u Iloku između 1526. i 1688. godine. Za analizu su bili dostupni skeletni ostaci 16 osoba. Očuvanost proučenih jedinki umjerena je, a većina kostura samo je djelomično sačuvana zbog prirode iskopa. Od 16 analiziranih pojedinaca, osam pojedinaca odrasle su osobe: tri pojedinca su žene, dva su muškarca, a tri su odrasle osobe čiji se spol i dobna smrt nisu mogli sa sigurnošću utvrditi. Starosna raspodjela otkriva visoku smrtnost za odrasle (43,7 % svih jedinki su djeca) i činjenicu da je većina odraslih umrla u dobi između 35 i 50 godina. Bez obzira na navedeno, paleodontološka analiza otkrila je da je preko polovice odraslih zube izgubilo antemortem, odnosno prije smrti. Nadalje, kod pet osoba pronađeni su dokazi o linearnoj hipoplaziji cakline, dok šest osoba pokazuje jasne znakove cribrae orbitaliae. Vjerojatno najzanimljivije patološke promjene primijećene su u kosturima triju subadultnih osoba, otkrivenih tijekom iskopavanja 2018. godine, kod kojih svi kosturi pojedinaca ukazuju na moguće popratne metaboličke i zarazne bolesti. U slučaju djeteta iz groba 24 (starosti između 1,5 i 2 godine) na kosturu je pronađen niz patologija koje ukazuju na moguće prisustvo anemije te metaboličkih i zaraznih bolesti, tj. skorbuta i tuberkuloze: 1) jaka aktivna cribra orbitalia u obje orbite; 2) umjerena aktivna porotična hiperostoza na tjemenim kostima; 3) endokranijalne lezije na čeonoj, tjemenim i zatiljnoj kosti (sekundarni meningitis); 4) porozitet na anteriornom dijelu obje sljepoočne kosti, posteriornom dijelu kosti lica, klinastoj kosti te lopaticama; 5) blagi aktivni periostitis na lopaticama, lijevoj zdjelici, bedrenim i goljeničnim kostima; 6) aktivni osteomijelitis praćen periostitisom na lijevom dijelu donje čeljusti; 7) hipervaskularizacija i nepravilne lezije na tijelima prsnih i slabinskih kralježaka; 8) širenje distalnih epifiza bedrenih kostiju i proksimalnih epifiza goljeničnih kostiju, što je rezultiralo anterolateralnom deformacijom lijeve lisne kosti.